Pridružite se zdravoj, lepoj i uspešnoj porodici Sibirskog zdravlja.

Приказивање постова са ознаком kalcijum. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком kalcijum. Прикажи све постове

недеља, 25. јул 2021.

Sinergizam hranljiivh sastojaka

Smernice na koje nailazite u potrazi za pravilnom ishranom mogu da dovedu do toga da stvari izgledaju vrlo šturo i suvo. Kažu nam da dobijemo ovu količinu tog vitamina i onu količinu ovog minerala. Odvajanje hranljivih sastojaka na ovaj način čini smernice relativno jednostavnim za razumevanje. A, ovakva vrsta razmišljanja verovatno nam pomaže da izbegnemo bolesti koje se pojavljuju usled nedostatka nekog hranljivog sastojka, poput skorbuta (nedovoljno vitamina C) ili pelagre (nedovoljno niacina).

Ali, većina hranljivih sastojaka se ne nalazi samostalno. Oni komuniciraju između sebe - ponekad udruže snage, drugi put se međusobno ponište. Verovatno ste i ranije čuli da je za vas bolje da jedete hranu bogatu vitaminima nego da uzimate vitaminske dodatake. Jedan od razloga zašto je to tačno je taj što hrana sadrži mešavinu hranljivih sastojaka koji međusobno komuniciraju u svakom zalogaju.

Kako funkcioniše pokazaćemo na primeru nekoliko hranljivih sastojaka koji deluju u parovima, ali sigurno shvatate, da je ovo samo primer a daleko od kompletnih kombinacija. Ali, nadamo se da će vam pomoći kada budete birali šta ćete jesti.

Vitamin D i kalcijum

Kao i većina hranljivih sastojaka, kalcijum se uglavnom apsorbuje u tankom crevu. Kalcijum je važan jer jača kosti, ali telu je često potrebna pomoć vitamina D da bi apsorbovalo hranljive materije. Vitamin D takođe ima mnoge druge prednosti u celom telu.

Ovih dana se raspravlja o tome da li treba podići nivo dnevnog unosa vitamina D. Trenutno, zvanične smernice o ishrani preporučuju odraslima da unose 1.000 miligrama (mg) kalcijuma i 400 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno. Za starije odrasle osobe preporučena dnevna doza je nešto veća: 1.200 mg kalcijuma u ​​50-ima i 600 IU vitamina D u 70-ima.
Da biste dobili ideju koliko je to, čaša mleka od 220 g sadrži 300 mg kalcijuma i, zbog obogaćenja, 100 IU vitamina D.

Natrijum i kalijum

Natrijum je jedan od osnovnih hranljivih sastojaka koji većina Amerikanaca svakodnevno unosi više nego što im je potrebno (uglavnom u obliku soli).
Višak natrijuma ometa prirodnu sposobnost krvnih sudova da se opuste i šire, povećavajući krvni pritisak - i povećavajući šanse za moždani ili srčani udar.
Ali kalijum podstiče bubrege da izlučuju natrijum. Mnoga istraživanja su pokazala vezu između visokog unosa kalijuma i nižeg, zdravijeg krvnog pritiska. Prema trenutnim smernicama, odrasli treba da unose 4.700 mg kalijuma i 1.200 mg do 1.500 mg natrijuma dnevno.
Da biste zadovoljili ove kriterijume, morate slediti opšte smernice zdrave prehrane. Da biste povećali unos kalijuma, opteretite se voćem i povrćem. Da biste smanjili unos natrijuma, smanjite kolačiće, slane grickalice, brzu hranu i gotove ručkove i večere.

Vitamin B12 i folati

Vitamin B12 i folati (takođe jedan od osam vitamina B) čine jedan od najboljih parova u ishrani. B12 pomaže telu da apsorbuje folate, a njih dvoje zajedno podržavaju podelu i replikaciju ćelija, što omogućava telu da zameni ćelije koje umiru. Ovaj proces je važan tokom perioda rasta u detinjstvu, pa tako i u celom telu odraslih. Na primer, ćelije koje oblažu stomak i ćelije folikula dlake često se dele i repliciraju.

Dobri izvori hrane vitamina B12 uključuju meso, jaja, mleko.

Prirodni izvori folata uključuju lisnato zeleno povrće, pasulj, ostale mahunarke.

Prehrambene smernice preporučuju 2,4 mikrograma B12 i 400 mikrograma folata dnevno. To se obično može postići ako se jede prilično uravnotežena dijeta.

Međutim, vegani - ljudi koji ne jedu meso i druge proizvode životinjskog porekla - mogu imati nedostatak B12. A ljudi koji slabo jedu ili piju previše alkohola mogu imati nedostatak folata.

Nedostatak folata može se ispraviti pomoću multivitamina ili tableta folne kiseline. Za nedostatak B12 možete davati injekcije svakih nekoliko meseci ili uzimati pilulu svakodnevno.

Nedostatak jednog ili oba vitamina može prouzrokovati oblik anemije koji se naziva makrocitna anemija. Nedostaci B12 takođe mogu prouzrokovati blage peckanje i gubitak pamćenja.

Cink i bakar

Bakar i cink ne deluju zajedno - oni se zapravo takmiče za mesta koja će se apsorbovati u tankom crevu. Ako u okolini ima puno cinka, bakar nastoji da se izgubi i može se razviti nedostatak bakra.

Jedan od načina na koji se znanje o interakciji bakar-cink primenjuje u praksi je lečenje ljudi koji imaju očno stanje zvano makularna degeneracija. Nekim ljudima sa tim stanjem propisana je posebna vitaminsko-mineralna kombinacija, nazvana AREDS. Pokazalo se da kombinacija usporava napredovanje bolesti, što može prouzrokovati slepilo. AREDS pilule sadrže 80 mg cinka, dovoljno da izazove nedostatak bakra, pa su pilule dodane 2 mg bakra.

Niacin i triptofan

Niacin je jedan od B vitamina, mada se retko slaže sa B-vitaminom, B3. Dnevna potreba za niacinom je 16 mg za muškarce i 14 mg za žene. Nedostatak niacina izaziva pelagra, bolest koja uzrokuje loš osip, dijareju i demenciju. Triptofan, aminokiselina, izvor je niacina. Dakle, jedan od načina da se izbegne nedostatak niacina je jesti hranu koja sadrži puno triptofana, uključujući piletinu i ćuretinu.

среда, 7. август 2019.

Još malo o kalcijumu

Stotine kompanija danas proizvodi kalcijum u obliku bioaktivnih dodataka. Ali treba imati na umu da kalcijum koji se nalazi u preparatima koji su namenjeni da budu dodatak ishrani, može biti prisutan u različitim oblicima, od kojih svaki ima svoje prednosti, a neki imaju nedostatke.

Kalcijum karbonat

Jedinjenje koje nastaje u reakciji ugljene kiseline i kalcijuma. Kalcijum karbonat je najčešći oblik kalcijuma u ​​prirodi. Glavni izvori: krečnjak, mekušci, morski sunđeri, koralni polipi, školjke ostrige, ljuske jaja.

Ovaj oblik kalcijuma ima izražen antacidni efekat, tj. smanjuje kiselost želudačnog soka. Međutim, potrebno je da razumemo da ova osobina kalcijuma nije dobra za sve ljude.

Kalcijum karbonat se preporučuje osobama koje imaju povećanu kiselost želudačnog soka ili srodne bolesti gastrointestinalnog trakta.

Sa smanjenom kiselošću, besmisleno je uzimati je, jer se neće efikasno apsorbovati.

Kod bolesti bubrežnih kamenaca i tubulopatije, kalcijum karbonat treba uzimati s oprezom, najbolje od svega - pod nadzorom lekara. Takođe, ne kombinujte uzimanje kalcijuma sa lečenjem antibioticima.

Prednosti ovog oblika su u tome što se u crevima kalcijum karbonat apsorbuje u tačno onoj količini koja je telu potrebna. Naročito je važno konzumirati takav kalcijum u pravilnom odnosu s drugim elementima - to će osigurati njegovu maksimalnu apsorpciju iz dodataka ishrani.

Uzgred, kalcijum karbonat u obliku ekstrakta litotamnije (sastojak Akuamin F) nalazi se u našem novom proizvodu Yoo Go Kalcijum (kokos). Elementi u tragovima koji prate kalcijum u litotamiji pomažu da se savršeno usvoji.

Kalcijum citrat

Nastaje iz kalcijumovih soli i limunske kiseline, zbog čega se naziva kalcijum citrat (soli limunske kiseline nazivaju se citrati). Za apsorpciju ovog oblika nije potrebna hlorovodonična kiselina, a apsorpcija u stomaku ne zavisi od nivoa kiselosti.

Za razliku od kalcijum karbonata, citrat ne utiče na kiselost želuca, zbog čega ljudi sa niskim i normalnim nivoom kiselosti (na primer, stariji) mogu da odaberu ovaj oblik kalcijuma sa pouzdanjem.

Pošto se kalcijum citrat bolje apsorbuje od karbonata, važno je pažljivo se pridržavati doze - ako ga zloupotrebite, može doći do viška ovog elementa u organizmu. A do čega ovo može dovesti, možete da pročitate u prethodnom članku.

Kalcijum u obliku helata

U stvari, to su joni kalcijuma kombinovani sa aminokiselinama. Aminokiseline "hvataju" mineral, poput kandži, i čine ga spremnim za apsorpciju i transport u ćelije creva - odnosno maksimalna apsorpcija se odvija bez nepotrebnih transformacija.

Danas se helatni kalcijum (kalcijum bisglicinat) smata najsvarljivijim oblikom. Uz njega nije neophodno uzimati vitamin D - on se tako dobro apsorbuje sam.

Bisglicinat ne utiče na nivo crevne kiselosti, ne taloži se na zidovima creva i ne narušava njegove barijerske funkcije. Helat nema nuspojava u obliku stvaranja kamena ili naslaga na zidovima krvnih sudova.

Helatni kalcijum se može preporučiti svima bez izuzetka - uključujući trudnice i dojilje, decu i adolescente, starije osobe i sportiste.

Iako je cena bisglicinata obično veća, opravdana je velikom svarljivošću i nepostojanjem rizika.

Kalcijum hidroksiapatit

Ovo je poseban oblik kalcijuma, koji takođe sadrži fosfor u odnosu 2: 1, kao i druge korisne materije. Ovaj oblik kalcijuma, poput helata, optimalan je za apsorpciju.

Hidroksiapatit apsorbuju creva sa bilo kojom kiselošću želučanog soka, a njegovo izlučivanje putem bubrega je svedeno na minimum. Prema fizičko-hemijskoj strukturi, on ima maksimalnu biokompatibilnost sa koštanim tkivom.

Međutim, za dobru apsorpciju hidroksiapatita neophodno je da u običnoj hrani nema viška fosfora. Po pravilu, s normalnom ishranom, ispostavlja se suprotno: s proizvodima već dobijamo dovoljno fosfora, a njegovo dodatno prisustvo u hidroksiapatitu narušava ravnotežu. Kao rezultat toga, kalcijum iz aditiva se apsorbuje još gore. Pored toga, povećani sadržaj fosfora u hrani sprečava aktivni oblik vitamina D.

Takođe, ljudi koji se pridržavaju veganske ishrane trebalo bi da uzmu u obzir da je hidroksiapatit izvor kalcijuma životinjskog porekla, pa je malo verovatno da će im odgovarati kao dodatak ishrani.


понедељак, 5. август 2019.

Previše - takođe nije dobro

Prava ravnoteža supstanci uvek je važna za zdravlje. Stoga čak i tako važan prirodni element, kao što je kalcijum, može biti štetan ako u organizam uđe u prekomernim količinama.



Rizik od unošenja viška kalcijuma (hiperkalcemija) javlja se ako konzumiramo više od 2,5 mg ovog elementa dnevno. 

Znaci koji mogu da ukažu navišak kalcijuma:


- smanjen apetit;
- česta žeđ;
- povećani pritisak;
- mučnina i povraćanje;
- učestalo mokrenje
- slabost;
- grčevi (posebno noću);
- bol u donjem trbuhu;
- zatvor;
- konfuzija i halucinacije (kod ozbiljnog predoziranje).

Višak kalcijuma može da prouzrokuje sledeće zdravstvene probleme:

- inhibiciju tonusa skeletnih mišića;
- inhibiciju tonusa glatkih mišića (uključujući krvne sudove);
- povećanu kiselost želudačnog soka;
- taloženje viška kalcijuma u ​​organima i tkivima (uključujući na zidovima krvnih sudova, potkožnog tkiva, vezivnog tkiva srca);
- povećan rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca i stvaranja žuči.

Dodaci kalcijumu

Zanimljivo je da je hiperkalcemiju veoma teško dobiti jednostavnim konzumiranjem mnogih namirnica bogatih kalcijumom. Po pravilu, kršenje metaboličkih ili hormonalnih procesa, kao i predoziranje bioaktivnih dodataka, izazivaju višak kalcijuma.

Ako osoba ima višak kalcijuma, prvo je potrebno prestati sa njegovim unosom iz veštačkih izvora (dodaci ishrani, lekovi). Istovremeno, lekar može da propiše lekove i postupke za pomoć u uklanjanju viška kalcijuma iz tela.

Odakle dolazi kalcijum?

Kalcijum je element koji je široko rasprostranjen u prirodi, bogat je životinjskim i biljnim proizvodima. Najviše kalcijuma nalazi se u tvrdom siru i sirovom susamu.

Mleko i mlečni proizvodi

Značajna količina kalcijuma nalazi se u mlečnim proizvodima: pavlaci, siru, posebno u sortama sa malo masnoće (parmezan), mleku. U ovom slučaju, kalcijum se najbolje apsorbuje iz običnog pasterizovanog mleka i mlečnih proizvoda.

Ultrapasterizovani ili sterilisani mlečni proizvodi već sadrže mnogo manje vitamina i mikroelemenata koji pomažu kalcijumu da se dobro vari: oni se uništavaju tokom intenzivne i dugotrajne obrade temperaturom. Zbog toga je važno da sir bude mekan, a ne tvrd - to znači da nije bio izložen prekomernoj temperaturi i da ga je lakše svariti.

Kalcijum iz biljne hrane

U nižim koncentracijama, u poređenju sa mlečnim proizvodima, kalcijum je prisutan u zelenišu (peršun, spanać, celer, zelena salata.), povrću (pasulj, brokoli, karfiol, rotkvica), ribi, orasima, voću i bobicama (marelice, ribizla, grožđe, pomorandže, ananas, itd.).

Apsorpcija kalcijuma iz biljne hrane takođe zavisi od temperaturnih uslova u toku pripremanja. Na primer, empirijski je utvrđeno da pristalice sirove hrane imaju manju verovatnoću da obole od osteoporoze, artroze, išijasa i drugih problema sa kostima i zglobovima, pošto povrće i voće ne podvrgavaju termičkoj obradi, što znači da dobijaju više kalcijuma.

Tajna je ista: dugotrajnim zagrevanjem povrća, voća i zelenila uništava se mnogo vitamina, minerala i jedinjenja koja utiču na kvalitetnu apsorpciju kalcijuma. Zaključak je jednostavan: pokušajte da jedete više sirove biljne hrane da biste dobili ne samo kalcijum, već i druge neophodne vitamine i minerale.

Ljuska jajeta

Jedan od najboljih izvora kalcijuma danas je ljuska jajeta sa limunovim sokom. A u ljusci prepeličjih jaja kalcijuma je mnogo više nego u ljusci kokošijeg jajeta.

Pored kalcijuma, ljuske jaja su bogate i drugim mineralima. Sadrži velike količine bakra, fluora, gvožđa, mangana, molibdena, fosfora, sumpora, silicijuma, selena, cinka itd. - ukupno 27 elemenata.

Međutim, kod pripreme ljuski od jajeta za ishranu, kod kuće postoje poteškoće.

Kućna ili domaća jaja su najbolja za ovu svrhu, ali ih nije uvek lako pripremiti.
Većina kalcijuma i drugih hranljivih materija nalaze se u sirovim ljuskama, gde ima dosta patogena. Očigledno rešenje je da skuvate jaja, ali tada će u njemu ostati manje kalcijuma i još teže će se apsorbovati.

Takođe, nije naodmet uzeti u obzir da je priprema i mlevenje ljuske prilično gadan postupak: prvo je morate osloboditi od unutrašnjih filmova (oni ometaju apsorpciju kalcijuma), a zatim je samleti u prah, za što je potreban dobar mlin za mlevenje kafe.

Proizvod slične vrednosti, ali daleko sigurniji u pogledu infekcija, je litotamn (alga crvenog korala). Raste na dubini od 10-25 metara i veoma je bogata makro i mikroelementima koji su neophodni čoveku, posebno sa kalcijumom. Da bi se dobio kalcijum u prahu, alga se čisti, suši i melje.

Litotaminom je obogaćena nova serija Yoo Go iz Siberian Wellness-a - kalcijum-bar (kokos). Ekstrakt ove zdrave alge, sakupljen na obali Islanda, deo je ove serije kao sastojak pod nazivom Akuamin F.


среда, 31. јул 2019.

Da li imate dovoljno kalcijuma

Hipokalcemija, opšte poznata kao bolest nedostatka kalcijuma, javlja se kada je nivo kalcijuma u ​​krvi nizak. Dugoročni nedostatak može da dovede do promena na zubima, katarakte, promena na mozgu i osteoporoze, zbog čega kosti postaju krhke.


Komplikacije hipokalcemije mogu da budu opasne po život, a ako se stanje ne leči, na kraju bi moglo da dođe i do smrti.

Koji su simptomi?


1. Problemi sa mišićima
Nedostatak kalcijuma može da dovede do ekstremnog umora i zamora. Bolovi u mišičima i grčevi su najraniji znaci nedostatka kalcijuma.

Manjak kalcijuma takođe može da prouzrokuje otečenost i trnjenje u rukama, nogama i oko usta.

2. Ekstremni umor
Nizak nivo kalcijuma može da izazove nesanicu ili pospanost, ekstremni umor, letargiju, opšti osećaj sporosti, manjak energije.

Umor povezan sa nedostatkom kalcijuma takođe može da izazvove nesvestice, vrtoglavicu kao i nedostatak fokusa, zaboravnost i pometnju.

3. Simptomi kod noktiju i kože
Hronični nedostatak kalcijuma može uticati na kožu i nokte. Koža može postati suva i svrbežna, a istraživači su hipokalcemiju povezali sa ekcemima i psorijazom. Ekcem je opšti izraz za upalu kože. Simptomi uključuju svrbež, crvenilo i plikove na koži. 

Manjak kalcijuma može dovesti do suvih, pokidanih i lomljivih noktiju. Takođe može da doprinese alopeciji, stanju zbog kojeg kosa ispada u okruglim pramenima.

4. Osteopenija i osteoporoza
Manjak kalcijuma može dovesti do osteopenije i osteoporoze.

Osteopenija smanjuje mineralnu gustinu kostiju i može dovesti do osteoporoze. Osteoporoza čini kosti tanjim i podložnijim lomovima. Može izazvati bol, probleme sa držanjem i eventualnu invalidnost.

Iako je osteopenija manja od osteoporoze, oboje izazivaju smanjenu gustinu kostiju i povećavaju rizik od preloma i lomova.

Kosti dobro skladište kalcijum, ali im je potreban visok nivo da bi ostali jaki. Kada je ukupni nivo kalcijuma nizak, telo ga može odvratiti od kostiju, čineći ih krhkim i sklonim povredama.

Potrebne su godine da kosti izgube gustonu, a nedostatak kalcijuma može potrajati toliko dugo da prouzrokuje ozbiljne probleme.

5. Bolni predmenstrualni sindrom (PMS)
Nizak nivo kalcijuma povezan je sa teškim PMS-om.

Učesnici u jednom istraživanju iz 2017. godine prijavili su poboljšano raspoloženje i smanjene stope zadržavanja tečnosti nakon uzimanja 500 miligrama (mg) kalcijuma dnevno tokom 2 meseca.

Godine 2019. autori sistematskog pregleda zaključili su da niski nivoi vitamina D i kalcijuma tokom druge polovine menstrualnog ciklusa mogu doprineti simptomima PMS-a. Tim je predložio upotrebu suplemenata za ublažavanje simptoma.

6. Stomatološki problemi
Kada u telu nedostaje kalcijum, povlači ga iz izvora poput zuba. Ovo može da dovede do problema sa zubima, uključujući slabe korene, iritirane desni, lomljive zube i propadanje zuba.

Takođe, nedostatak kalcijuma kod odojčadi može da odložiti formiranje zuba.

7. Depresija
Manjak kalcijuma povezan je sa poremećajima raspoloženja, uključujući depresiju, mada ovakva tvrdnja nije potkrepljena sa dovoljno dokaza.

Šta sprečava apsorpciju kalcijuma?

Korisno je poznavati faktore koji ometaju apsorpciju kalcijuma iz svakodnevne hrane:

- Višak u ishrani sa proteinskim proizvodima - meso, sir, riba.
- Zloupotreba proizvoda od brašna i slatkiša.
- Višak masnoće
- Zloupotreba orašastih plodova
- Unos gvožđa sa kalcijumom - ako govorimo o dodacima ishrani.
- Alkohol i pušenje.
. Prekomerna konzumacija kafe, gaziranih pića, kakaa.
- Prekomerni unos soli.
- Sedalački način života (svakodnevni dug rad za računarom).
- Stres i ograničena pokretljivost.
- Nepovoljni uslovi životne sredine: visoki nivo teških metala u proizvodima i vazduhu. 

Lečenje i prevencija

Hrana bogata kalcijumom može da pomogne da se smanji verovatnoća da dođe do komplikacija usled nedostatka kalcijuma. Najsigurniji i najlakši način za upravljanje i sprečavanje nedostatka kalcijuma je dodavanje više kalcijuma u ​​ishranu.

Hrana bogata kalcijumom:

- mlečni proizvodi, poput mleka, sira i jogurta
- pasulj
- smokve
- brokoli
- tofu
- sojino mleko
- spanać
- celovite žitarice
- orašasti plodovi i semenke, uključujući semenke badema i sezama

Dnevna preporučena količina kalcijuma u ​​ishrani iznosi 1.000 mg za ljude od 19 do 50 godina, dok je deci, tinejdžerima i stariji osobama potrebna veća količina kalcijuma.

Međutim, nije dobra ideja da počnete da uzimati dodatke sa kalcijumom bez prethodne konsultacije sa stručnim osobama. Uzimanje previše kalcijuma povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, stvaranja bubrežnih kamenaca i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.

Zbog toga, je najbolje da koristite Elemvital sa organskim kalcijumom jer je jedinstven i poseduje veoma važnu osobinu, koja se sastoji u tome, da je ovaj proizvod namenjen ne samo za dodatno obezbeđivanje kalcijuma organizmu, već i za poboljšavanje njegove biodostupnosti i biousvajanja. Zaista, nije važno samo uzimati kalcijum u obliku BAD, nego i pomoći organizmu da ga usvoji u što većem procentu, u koštanom tkivu. Zbog toga, u sastav preparata Elemvitals sa organskim kalcijumom ulazi ne samo kalcijum, nego i mnogo drugih biološki aktivnih supstanci, koji regulišu osnovne procese vezivanja i usvajanja kalcijuma u organizmu. Ovo predstavlja najveću prednost preparata Elemvitals sa organskim kalcijumom.

Kada je nedostatak kalciijuma ozbiljan ili ako dodaci i prilagođavanje ishrane ne daju dovoljno rezultata, u obzir može da dođe i unošenje kalcijuma injekcijama.


понедељак, 9. јул 2018.

Da li znate zašto je važan magnezijum u ishrani?

Farmer Henri Vicker u Epsom-u u Engleskoj bezuspešno je pokušavao da napoji svoje krave vodom iz bunara na svojoj fami. Padao je u očaj, ali krave nisu htele da piju vodu zbog gorkog ukusa. Međutim, raspoloženje g. Vicker-a se promenilo kada je primetio da voda iz bunara pomaže da ogrebotine kod krava brže zarastu i da se smanjuje osip. Slava soli iz Epsoma se širila. Te, 1618. godine, g. Vicker, kao ni Sir Humphry Davy (prvi izolovao magnezijum) skoro 200 godina kasnije, nisu ni slutili koliko je ta gorka voda važna za kardiovaskularni sistem čoveka. Pokrajina Magnezija u Grčkoj, gde je prvi put pronađen magnezijum karbonat, imaće čast da ovaj element dobije ime po njoj, magnezijum.. 

Ne postoji, možda, još jedan mikroelement, koji ima takvo univerzalno preventivno delovanje u odnosu na kardiovaskularne bolesti, kao što su joni magnezijuma. Međutim, većina različitih efekata magnezijuma, u osnovi, ima zajednički fiziološki mehanizam. Donekle pojednostavljujući, možemo reći da magnezijum deluje kao prirodni antagonist kalcijuma. Da bi bolje razumeli koliko veliki značaj ima magnezijum, dovoljno je da podsetimo koliko su široko rasprostranjeni sintetički blokatori kalcijumskih kanala koji se primenjuju u kardiologiji.
Magnezijum



Međutim, za razliku od ostalih blokatora, jon magnezijuma ne blokira samo kalcijumove kanale i na taj način sprečava unos viška kalcijumovih jona u ćelije, već takođe i doprinosi njihovom aktivnom izlučivanju iz ćelija putem Ca-ATPaze, čiji je aktivator.




U preventivnom delovanju magnezijum jona može se identifikovati nekoliko mehanizama koji su direktno povezani sa blokadom intracelularnog kalcijuma:

1. Zbog toga što prekomerna akumulacija kalcijuma u sistemu prati značajno povećanje ekscitabilnosti miokarda, magnezijumovi joni mogu imati izražen antiaritmički efekat, a posebno u slučaju atrijalnih i ventrikularnih ektrasistola i aritmija;

2. Magnezijumovi joni imaju izraziti hipotenzivni efekat, jer višak akumulacije kalcijumovih jona unutar ćelija glatkih mišića krvnih sudova predisponuju na povećanje vaskularnog tona;

3. Zbog toga što su kalcijumovi joni jedan od najvažnijih faktora koagulacije krvi i agregacije trombocita, magnezijumovi joni zbog antagonističkog delovanja prema kalcijumu mogu imati antikoagulacioni i antitrombotski efekat;

4.Smanjenje intracelularnog sadržaja magnezijuma i, shodno tome, povećanje intracelularne koncentracije jona kalcijuma je prepoznatljiv faktor rizika za razvoj tkivne insulinske rezistencije. U međuvremenu, rezistencija na insulin i reaktivna hiperglikemija spadaju među najvažnije faktore u razvoju ateroskleroze.

Pored navedenog, magnezijumovi joni imaju i brojne povoljne efekte na kardiovaskularni sistem, koji više nisu povezani sa blokadom intracelularne akumulacije kalcijumovih jona.

Prvo, magnezijumovi joni uglavnom posreduju kod fizioloških efekata kalijumovih jona, zbog toga što aktiviraju najvažniji enzim u membranama, Na, K-ATPasu, zbog čega kalijumovi joni mogu prodreti u ćelije. Kod nedostatka magnezijum jona, preventivni efekat kalijumovih jona drastično se smanjuje.
Elemvitals Mg



Drugo, magnezijumovi joni su uključeni u regulaciju metabolizma lipida i holesterola. Uz dodavanje magnezijuma prilikom pripreme leka, postiže se značajno smanjenje nivoa aterogenih frakcija lipoproteina i povećanje sadržaja lipoproteina visoke gustine.



Zbog svojih jedinstvenih kardioprotektivnih svojstava, magnezijum se dugo uspešno koristi u kardiologiji za lečenje ritma (uključujući i one povezane sa akutnim infarktom miokarda) i ishemijskom bolesti srca. Dugoročna upotreba  hrane bogate sa magnezijumom ili primena dijetetskih suplemenata koji sadrže magnezijum, praćena je značajnim smanjenjem rizika od hipertenzije, iznenadne srčane smrti, koronarne bolesti srca, moždanog udara, insulin zavisnog diabetes mellitus-a. Suplementacije preparatima magnezijuma, naročito su opravdane, s obzirom da je kod većine pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima, primećeno značajno smanjenje intracelularne koncentracije jona magnezijuma uz istovremeno povećanje sadržaja jona kalcijuma unutar ćelije.

Literatura:

1. Nguyen DuongK. Brecht, Magnesium as the physiologic calcium antagonist: its vascular effects and therapeutic use, Cardiac Adaptation to Hemodynamic Overload, Training and Stress pp 288-294, 1983.

2. Touyz RM., Magnesium supplementation as an adjuvant to synthetic calcium channel antagonists in the treatment of hypertension, Med Hypotheses. 1991 Oct;36(2):140-1.

3. Kolte, Dhaval MD, Vijayaraghavan, Krishnaswami, Khera, Sahil; Sica, Domenic A. Frishman, William, Role of Magnesium in Cardiovascular Diseases, Cardiology in Review: July/August 2014 - Volume 22 - Issue 4 - p 182–192.