Pridružite se zdravoj, lepoj i uspešnoj porodici Sibirskog zdravlja.

субота, 29. јул 2017.

Da li šećer spada u grupu droga koje izazivaju zavisnosti?

Prijatno!
Danas su veoma popularne različite  vrste dijeta koje isključuju upotrebu šećera u ishrani i obuhvataju čišćenje organizma od šećera, tkz. "Sugar detox". U određenom periodu prestajete da koristite namernice koje su prerađene i u koje se dodaje šećer. Razvijena je i teorija da šećer ima osobine droga koje izazivaju zavisnost i koja se, zbog toga, mora očistiti iz vašeg organizma.

Da li je ova teorija naučno zasnovana?

U studiji1 objavljenoj pre nekoliko godina, francuski istraživači su pokazali da "su dostupni dokazi koji pokazuju da kod ljudi šećer i slatko mogu izazvati zavisnost i žudnju koje su uporedive u veličini slučajeva sa drogama koje izazivaju zavisnost".

Coca Cola
U odvojenoj studiji2 istraživači u Norveškoj pratili su navike u ishrani skoro 200 zavisnika od droge. Dve trećine zavisnika prijavilo je ograničeni pristup hrani, uglavnom zbog nedostatka novca. Uprkos varijacijama u unosu energije, postojale su zajedničke sklonosti ka nezdravoj hrani, kao što su slatke grickalice i slatka pića.
Istraživači su objavili da su najupečatljive karakteristike dijetetskih dodataka uključivale "veliki unos šećera". Oni su se složili sa prethodnim istraživanjem da "takvi dijetetski obrasci i nepravilno konzumiranje hrane mogu dovesti do mehanizama za opuštanje u centralnom nervnom sistemu, koji dovode do pojačane zavisnosti.      

Literatura:                        

1.    Sugar addiction: pushing the drug-sugar analogy to the limit, Ahmed, Serge H.; Guillem, Karinea; Vandaele, Younaa, Current Opinion in Clinical Nutrition & Metabolic Care: July 2013 - Volume 16 - Issue 4 - p 434–439, CARBOHYDRATES: Edited by Luc Tappy and Bettina Mittendorfer

2.    High sugar consumption and poor nutrient intake among drug addicts in Oslo, Norway, M. Sæland, M. Haugen, F.-L. Eriksen, M. Wandel, Volume 105, Issue 4 February 2011, pp. 618-624

уторак, 18. јул 2017.

Kakve opasnosti po zdravlje prete na bazenu i kako se zaštititi

Uživanje u bazenu
Bazeni su sjajan način da se rashladite tokom vrelog leta. Naravno, ovo nije nikakva originalna ideja, i  stotine ljudi koristi isti bazen svaki dan. Hajde da vidimo kakvu hemiju koristimo da se zaštitimo od potencijalnih infekcija koje mogu da se prenose vodom. Najčešće, kao što verovatno već znate, hlorisanjem vode u bazenu.

Prvo, kako se voda hloriše? Verovatno očekujete da se to postiže korišćenjem hlora, ali je zapravo hlorisanje na taj način postalo prilično retko zbog fizičko-hemiijskih i toksičnih osobina hlora, što ga čini komplikovanim za skladištenje, rukovanje i potencijalno opasnim po zdravlje. Zbog toga, za hlorisanje vode, koriste se druge hemikalije, pomoću kojih takođe može da se vrši hlorisanje vode.
Najčešće se koriste hipohloriti (soli hipohloraste kiselina, HClO), kao što su natrijum hipohlorit (NaClO) i kalcijum hipohlorit (Ca(ClO)2). Ova jedinjenja imaju prednost nad hlorom, po tome što su u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi, lako se rastvaraju u vodi i mnogo ih je lakše čuvati i koristiti. Natrijum hipohlorit verovatno koristite i u vašem domaćinstvu, kao sredstvo za beljenje na bazi hlora (varikina).
I hlor i hipohloriti reaguju sa vodom i daju hipohlorastu kiselinu (HClO). Ovo je relativno slaba kiselina, ali i jako oksidaciono sredstvo, i zapravo najodgovornije za baktericidne efekte hlorisanja vode. Upravo ova kiselina pomaže ubijaju bakterija delujući na ćelijski zid bakterija ćelija, suzbija metaboličke funkcije ćelije, sprečava njene DNK replikacije, što dovodi do zaustavljanja sinteze proteina i smrti ćelije.
Hipohlorasta kiselina se delimično raspada u vodi, formirajući hipohloritne jone koji imaju oko 60 puta slabije oksidaciono dejstvo od hipohloraste kiseline. Na sreću, raspadanje hipohloraste kiseline je reverzibilan proces i možemo ga podesiti u našu korist praćenjem kiselosti bazena. Optimalna kiselost je  između 7.2-7.8.
Drugi način smanjenja aktivnosti je fotolitička degradacija hipohloritne kiseline (UV fotoliza), naročito u otvorenim bazenima. Zbog toga, otvoreni bazeni zahtevaju češće hlorisanje.

Koji su neželjeni efekti hlorisanja vode?

Uobičajeni neželjeni efekat plivanja u bazenima sa hlorisanom vodom, je iritacija očiju. Često smatramo da je to zbog previsoke koncentracije hlora, međutim, uzrok je sasvim drugačiji. Prvo, to nije zbog hipohloraste kiseline ili hipohloritnih jona već se iritacija očiju javlja kao posledica reakcije hipohloraste kiseline sa hemijskim jedinjenjima koja se nalaze u znoju ili u urinu!
Dok se većina ljudi istušira po izlasku iz bazena, kako bi sprali hlor zbog koga ih koža svrbi i pecka, mnogi se neće istuširati pre ulaska u bazen. Koliko vas se istušira pre ulaska u bazen?  A ukoliko se ne istuširamo pre nego što uđemo u vodu, unećemo sve što se nalazi na našoj koži - prirodne masti, znoj, šminku, ali i urin i fekalne materije.
I znoj i urin sadrže amonijak (NH4OH) ili derivate amonijaka. Jedinjenje za koje smatramo da se nalazi samo u urinu, urea ((NH2)2CO) nalazi se i u znoju. Mokraćna kiselina (C5H4N4O3), je još jedno jedinjenje koje se nalaze i u urinu i u znoju. Reakcijom ovih jedinjenja sa hipohlorastom kiselinom iz vode koja je hlorisana, dobiija se niz jedinjenja, uključujući i grupu jedinjenja poznatih kao hloroamini (NH2Cl).
Hloroamini su jedinjenja koja su odgovorna za iritaciju očiju, koju su, bez sumnje, doživeli svi koji čitaju ovaj tekst. Od hloroamina potiče miris koji povezujemo sa bazenima. Da, baš taj miris koji najčešće povezujemo sa idejom da je bazen čist, zapravo je miris hloroamina, koji su razlog zašto će vam, na primer, oči biti crvene kada izađete iz vode. Ovi iritansi takođe su često okidač za astmatične napade ili infekcije kože.
Urin povećava i količinu trihloroamina koji su prisutni u vodama bazena. Postoji sumnja da trihloroamin izaziva respiratorne simptome kod ljudi koji često plivaju u bazenima, kao i kod radnika koji rade na održavanju bazena. Postoji velika verovatnoća da je trihloroamin odgovoran i za izazivanje astme u nekim slučajevima.
Još jedna opasnost o kojoj niste razmišljali predstavljaju kreme za sunčanje. U večini slučajeva, sadrže avobenzon, hemikaliju koja u reakciji sa vodom daje fenol i acetilbenzen. Ova reakcija se odvija na vašoj mokroj koži pod delovanjem UV zračenja i hlorisane vode. Jako opasne i kancerogene supstance, koje mogu da izazovu oštećenja imunog sistema, kancer i neplodnost. Kada uzmemo u obzir da se u bazene dodaje i bakar sulfat (CuSO4), da bi voda izgledala plavo, hemijske reakcije sa kremama za sunčanje daju još opasniji proizvod, bromoform. Jedinjenje koje izaziva poremećaje nervnog sistema, jetre i bubrega. Osim u kremama za sunčanje avobenzon se koristi i u kremama za ruke, ovlaživačima i ruževima.
Verovatno vam je postalo mnogo jasnije koliko i kakva hemija se koristi da bi se obezbedilo da bazeni ostanu čisti.Hemijski pejzaž u bazenu se stalno menja, i potebno je veoma pažljivo održavanje da bi održali bezbedan i čist bazen.

Kako se zaštititi?

Veoma je zabrinjavajuće kada saznate da nešto što bi trebalo da vas zaštiti od sunčevog zračenja, može imati potpuno suprotan efekat. Vrlo je važno da budete svesni toga, kao i da nemate osećaj lažne sigurnosti. Mnoge kreme sadrže vrlo otrovne supstance, čija se toksičnost značajno povećava reakcijom sa hlorisanom vodom. Kako se onda zaštititi?
Pre svega, pridržavati se osnovne kulture, tj. pre ulaska u bazen (jezero, more) obavezno se istuširati. Ako ste kratko vreme izloženi suncu (15-30 minuta), bolje je da ne koristite nikakve zaštitne kreme, već da dopustite nezaštićenoj koži da pod dejstvom UV svetlosti poveća proizvodnju vitamina D.  Na taj način, omogućićete vašem organizmu da dobije više vitamina D, koji može da pomogne kod dijabetesa, mnogih vrsta tumora, bolesti jetre i bubrega.
Izvori čistoće - Formula 3
Povećati unošenje vitamina A,D i E kako bi sprečili negativne efekte sunčanja. Jedan od najboljih preparata je Formula 3 kompanije Sibirsko zdravlje. To su prirodne materije, koje štite ćelije spolja, iznutra i pojedinačno – na nivou ćelijske membrane koja je osetljiva na oksidaciju i pružaju „trostruki mehanizam“ zaštite:
- spoljašnju zaštitu ćelijama pružaju antioksidansi kao što je vitamin C, biljni bioflavonoidi (rutin, dihidrokvercetin), a takođe i ekstrakti koštica grožđa, borovnice, brusnice, majčine dušice i zelenog čaja. Oni stvaraju oko svake ćelije snažnu barijeru, vezuju i neutrališu slobodne radikale;
 - unutrašnju zaštitu ćelijama pružaju antioksidansni mikroelementi kao što su cink, selen, bakar i mangan, a takođe i riboflavin. Oni prodiru unutar ćelije i stimulišu rad protektornih unutarćelijskih fermenata koji neutrališu slobodan kiseonik koji se formira unutar ćelija;
- jačaju zidove ćelija, vitamini A i E, a takođe i likopen i beta-karoten štite od oštećenja. Oni prodiru unutar ćelijske membrane i blokiraju destruktivne procese oksidacije, koji mogu dovesti do formiranja opasnih „rupa“ u ćelijskim zidovima. Zahvaljujući svom trostrukom efektu „Izvori Čistoće Formula 3“ ne samo da čiste organizam od otpada, već ga i štite od drugih opasnijih ekoloških faktora, koji su pristuni u savremenim gradovima.
Koristiti prirodne proizvode za zaštitu od sunčanja, zasnovane na lekovitom bilju i u kojima nema otrovnih hemikalija.

Sibirska kolekcija balzama
Preporučujemo još jedan preparat, NARATAJ  Mleko za telo sa zaštitnim faktorom SPF 30, efikasno štiti od UVA i UVB zračenja, hidrira i neguje kožu zahvaljujući kombinaciji vitamina E i pantenola. Ekstrakt nevena i kompleks dragocenih ulja brižljivo neguju kožu tela čineći je glatkom i nežnom.
• Visoki stepen zaštite od fotostarenja i pigmentacije kože.
• Vodootporno.
• Proizvod je efikasan prilikom direktnog izlaganja suncu do 7 sati.
Ne sadrži sulfate, parabene, ftalate, mineralna ulja, veštačke boje i mirise. Nije testirano na životinjama.



среда, 12. јул 2017.

недеља, 9. јул 2017.

6 saveta za dijetalnu ishranu

6 saveta da budete vitki, a da ne budete gladni.
1. Povrće, posebno zeleno: asparagus, cvekla, kupus, skvoš, rotkvice, tikvice, celer, čili, krastavac, maslačak, potočarka, beli luk, boranija, zelena salata, rukola, luk, rotkvice, spanać, kiseljak , repa, tikvice, plavi patlidžan, paprika. Najbolje je da ih ne kuvate, a ako ih kuvate da ne dozvolite da proključaju, već napravite salatu, sezonsku sa suncokretovm ili maslinovim uljem, sokom od limuna, ili prirodnim jogurtom bez ikakvih aditiva.

2. Alge i laminarie

3. Voće i bobice: jabuke, brusnica, grejpfrut, limun, mango, papaja, ananas, malina, jagoda, mandarina.

4. Bilje i začini: đumbir, biber (čili), cimet, senf (seme), lan (seme), morač (seme), kumin, korijander.

5. Pečurke - bogate su sa proteinima i dijetetskim vlakanima. Dosta dugo daju osećaj sitosti.Jedite ribu koja nije masna, škampe, pileće belo meso, ćuretina.

6. Pijte vodu, običnu ili mineralnu koja nije gazirana. Voda izbacuje toksine i ubrzava metabolizam.